Povijest CZSS Čakovec
POČETAK RADA I DJELOVANJA
CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB ČAKOVEC
Organizirana djelatnost socijalne skrbi na području Međimurske županije počela se provoditi u drugoj polovici prošlog stoljeća. Od tada pa do današnjih dana, ova je djelatnost, a kasnije i ustanova, prošla kroz različite organizacijske oblike. Promjene i različiti nazivi kroz četrdesetpetgodišnju povijest ove ustanove posljedica su brojnih reformi i promjena sustava uprave u bivšoj državi, ali i promjena koje su nastupile nakon osamostaljenja Republike Hrvatske.
Centar za socijalni rad Čakovec osnovan je 1966. godine odlukom Skupštine općine Čakovec. Za prvog direktora imenovan je Dragutin Palašek koji je tu dužnost obnašao do 1978. godine. Prije osnivanja Centra za socijalni rad kao samostalne ustanove u sklopu tadašnje Općine Čakovec djelovao je Odsjek za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu koji je obavljao poslove socijalne zaštite stanovništva, invalidsko-boračku zaštitu, starateljstva i zdravstvene zaštite. Osnivanjem Centra za socijalni rad Čakovec tome su pridodani poslovi i aktivnosti samostalnog zbrinjavanja socijalno ugroženih osoba i preventive. Nakon osnivanja, 1966. godine u Centru za socijalni rad bilo je zaposleno 7 socijalnih radnika, te po jedan pravnik, financijski i kancelarijski službenik. Podaci iz 1965. godine govore da je tadašnja služba socijalne zaštite riješila 130 slučajeva maloljetničke delikvencije, 98 djece smjestila u druge obitelji i ustanove, dodijelila 835 stalnih ili jednokratnih novčanih pomoći, izvršila zaštitu 307 hendikepiranih osoba, riješila problem zaposlenja za 92 osobe iz kazneno-poprav-nih zavoda i izvršila 19 usvojenja nezbrinute djece. Na jednog socijalnog radnika 1966. godine dolazilo je oko 20.000 stanovnika tadašnje Općine Čakovec. Područje nekadašnje Općine Čakovec poklapa se s današnjom Međimurskom županijom, pa je područje djelovanja Centra za socijalni rad u teritorijalnom smislu bilo isto kao što je i danas.
Nakon osnivanja Centar za socijalni rad djelovao je u prostorima Općine Čakovec (danas zgrada Međimurske županije u ulici Ruđera Boškovića) i zgradi koja se nalazila u današnjem Parku Rudolfa Kropeka, a koja je kasnije, zbog novog uređenja tog dijela Čakovca, srušena. Od 1982. godine Centar za socijalni rad djeluje u prostorijama u ulici Vladimira Nazora 16 u Čakovcu, a izgradnjom nove zgrade preseljen je u ulicu Jakova Gotovca 9.
Reformama tadašnje države Centar za socijalnu skrb mijenja nazive, pa tako 1976. godine postaje Samoupravna interesna zajednica Općine Čakovec – Radna zajednica Centar za socijalni rad. Godine 1978. za direktora Centra za socijalni rad imenovan je Josip Taradi koji tu dužnost obnašao do 1988. Sukladno promjenama u ondašnjoj zakonskoj regulativi 1984. godine Centar za socijalni rad mijenja ime u Radna organizacija Centar za socijalni rad. Osnivači Centra za socijalni rad bili su Skupština općine Čakovec i Samoupravna interesna zajednica Socijalne zaštite Općine Čakovec.
Godine 1988. za direktoricu Centar za socijalni rad imenovana je Janja Balent, koja je obnašala tu dužnost do mirovine 2009. godine.
Osamostaljenjem Republike Hrvatske nastavlja svoju djelatnost u sklopu institucija novostvorene države. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti 1991. godine Centar za socijalni rad Čakovec mijenja ime u Republički fond socijalne zaštite – Podružnica Čakovec. Novim teritorijalnim ustrojem hrvatske države i osnivanjem županija Centar za socijalnu skrb Čakovec preuzima nadležnosti iz svog djelokruga rada za područje Međimurske županije, a danas djeluje pod nazivom Centar za socijalnu skrb Čakovec.
Početkom Domovinskog rata Centar za socijalnu skrb Čakovec preuzima i nove zadaće. Ratna razaranja i strahote natjerale su brojne prognanike iz ratom zahvaćenih područja Republike Hrvatske, te kasnije izbjeglice iz susjedne Bosne i Hercegovine da napuste svoje domove. Dio tereta u zbrinjavanju stotina tisuća stradalnika od prvih ratnih dana ponijelo je i Međimurje.
Prve skupine prognanika stigle su u Međimurje iz istočnog dijela Slavonije, Baranje, Banije i Moslavine tijekom srpnja 1991. godine, redom kako su pojedina hrvatska područja bila izložena velikosrpskoj agresiji. Od samog početka rata Centar za socijalnu skrb Čakovec aktivno se uključuje u zbrinjavanje prognanika.
U početku prognanici su pomoć i sklonište potražili kod rodbine i prijatelja, no kada se njihov broj osjetno povećan, njihovo smještavanje nastavlja se kod drugih obitelji, ustanova i župnih ureda, koji su dobrovoljno čakovečkom Centru za socijalnu skrb ponudili svoje kapacitete namijenjene prognanim obiteljima. Koncem rujna 1991. godine evidentirano je 2.460 prognanika na području Međimurju, a već za tri mjeseca, na kraju prosinca 1991., broj prognanika bio je više nego udvostručen. Na području tadašnje Općine Čakovec tada je zabilježeno 5.349 prognanika. Kako su ratne operacije eskalirale, tako se povećavao i broj prognanika. U ožujku 1992. godine na području Međimurja je zbrinuto 6.043 osobe, odnosno 2.561 prognanička obitelj.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske u veljači 1992. godine, u Čakovcu je utemeljen Regionalni ured za prognanike i izbjeglice. Za predstojnicu ureda imenovana je Janja Balent, ravnateljica Centra za socijalnu skrb. Regionalni ured za prognanike i izbjeglice djelovao je u prostorima Centra za socijalnu skrb u Čakovcu, a većinu poslova obavljali su djelatnici Centra. Budući da su, uz redovne poslove brinuli i o skrbi prognanika i izbjeglica, djelatnici Centra za socijalnu skrb Čakovec bili su izloženi povećanim naporima, vrlo su često radili i izvan radnog vremena, tijekom popodneva, večeri ili noći, kako su već prilike zahtijevale. Možda je ovo i prigoda da se izrazi zahvala svima koji su sudjelovali u ovom zahtjevnom, ponekad teškom, ali časnom i odgovornom poslu.
Početkom srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu u Međimurje dolaze i prve izbjeglice iz te države. Kako su ratne operacije i progoni nesrpskog pučanstva eskalirali, tako se povećavao i broj izbjeglica. U rujnu 1992. godine na području Međimurja zabilježeno je 2.167 izbjeglica s područja Bosne i Hercegovine, uglavnom Hrvata i Bošnjaka. Izbjeglice su smještavane u više međimurskih naselja, pretežito u zajedničkim objektima: društvenim i lovačkim domovima, športskim dvoranama, dječjim vrtićima, starim školama, zdravstvenim stanicama, a dio njih i u hotelima.
Pored ljudskih, zbrinjavanje prognanika i izbjeglica uzrokovalo je i značajne financijske napore. Brojne tvrtke, ustanove i pojedinci iz zemlje i inozemstva svojim su donacijama pripomogli i donekle olakšali zbrinjavanje prognanika i izbjeglica.
Oslobađanjem i uključivanjem u ustavno-pravni poredak okupiranih dijelova Republike Hrvatske, te završetkom rata u Bosni i Hercegovini, Centar za socijalnu skrb Čakovec vraća se svojim uobičajenim zadaćama i obavlja sve svoje redovne poslove koji su i tijekom Domovinskog rata bili besprijekorno izvršavani.
Od osnivanja, pa do danas Centar za socijalnu skrb Čakovec bavi se socijalnom zaštitom korisnika socijalne skrbi, provođenjem postupaka za utvrđivanje socijalno-zaštitnih potreba, donošenjem rješenja za ostvarivanjem prava na pojedine oblike socijalne zaštite, te pružanjem usluga socijalnog i drugog stručnog rada, u cilju zadovoljavanja potreba korisnika socijalne zaštite. Također, Centar za socijalnu skrb u svojoj djelatnosti otkriva uzroke i stanja socijalno-zaštitnih potreba, provodi aktivnosti na prevenciji takvih stanja, obavlja poslove skrbništva, te brojne druge aktivnosti iz svog djelokruga rada. U svojem djelovanju surađuje s brojnim institucijama, od nadležnog ministarstva i županije, sudova, jedinica lokalne samouprave, škola, bolnice do udomitelja i drugih.
Stručni djelatnici Centra za socijalnu skrb dali su značajan doprinos i pomogli prilikom izrada socijalnih programa većine međimurskih gradova i općina. U gotovo svakodnevnim kontaktima sa službama međimurskih gradova i općina zaduženim za socijalnu skrb, socijalni radnici čakovečkog Centra i operativno provode socijalne programe na području Međimurske županije.
U 2008. godini osnovane su i dvije podružnice Centra za socijalnu skrb u Murskom Središću i Prelogu, koje danas uspješno rade.
U više od četrdesetpet godina rada i djelovanja Centra za socijalnu skrb Čakovec u središtu pozornosti uvijek je bio predan rad na dobrobit Međimurske županije i Republike Hrvatske. Vjerujemo da će i nadalje biti tako.
